|   | 
			
        | 
			  | 
			
		Stepen životnog zadovoljstva studenata u Nišu i Kosovskoj Mitrovici  
		 
		Nakić M. (1), Mihajlović N. (2), Dinev V. (1), Nakić A. (1), Filipović 
		S.(3)  
		(1) DOM ZDRAVLJA VRANJE, (2) ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR,  
		(3) DOM 
		ZDRAVLJA ŽITORAĐA  
		 
		UVOD: Životno zadovoljstvo i osećaj sreće ključni su pokazatelji 
		subjektivne dobrobiti (Diener & Seligman).  
		CILJ: Osnovni cilj rada bio je da se utvrde eventualne razlike u stepenu 
		životnog zadovoljstva između studenata u Kosovskoj Mitrovici i Nišu.  
		MATERIJAL I METODI RADA: Istraživanjem smo obuhvatili 167 studenata oba 
		pola, 90 ispitanika iz Kosovske Mitrovice, dok 77 ispitivanih studira na 
		Univerzitetu u Nišu. Koristili smo standardizovanu Diener-ovu skalu 
		(anketa) koja meri životno zadovoljstvo kao proces kognitivnog 
		prosuđivanja. Anketni listić popunjava se samostalno. Sastoji se od pet 
		tvrdnji u odnosu na koje se ispitanik izjašnjava vrednovanjem pomoću 
		skale sa sedam tačaka, u rasponu od jasnog neslaganja do jasnog 
		slaganja. Za obradu podataka koristili smo IBM SPSS Statistics 21.0. 
		T-testom nezavisnih uzoraka upoređen je stepen životnog zadovoljstva 
		studenata na dva univerziteta, dok je uticaj pola i starosti studenata 
		na stepen životnog zadovoljstva istražen dvofaktorskom analizom 
		varijanse. Studenti su podeljeni u tri starosne grupe (grupa1: do 21 
		godine; grupa 2: 22-26 godina i grupa 3: 27 i više godina).  
		REZULTATI: Pokazali smo da postoji statistički značajna razlika u 
		stepenu životnog zadovoljstva između ispitanika koji studiraju u 
		Kosovskoj Mitrovici (M=19,82, SD=4,893) i Nišu (M=24,17, SD=4,689); 
		t(165)=5,833, p=0,00. Utvrđen je veliki uticaj sredine na stepen 
		životnog zadovoljstva studenata (eta kvadrat=0,171). Uticaj interakcije 
		između pola i starosne grupe nije bio statistički značajan, 
		F(2,161)=1,03, p=0,36. Utvrđen je statistički značajan zaseban uticaj 
		starosti studenata F(2,161)=13,22, p=0,00. Ovaj uticaj je veliki 
		(parcijalni eta kvadrat=0,14). Naknadna poređenja pomoću Tukejevog HSD 
		testa pokazuju da se srednja vrednost rezultata u starosnoj grupi do 21 
		godine (M=23,68, SD=4,69) značajno razlikuje od one u grupi od 22 do 26 
		godina (M=19,95, SD=5,51) i one od 27 i više godina (M=19,33, SD=5,48). 
		Starosna grupa 22-26 godina ne razlikuje se značajno od grupe 27+ 
		godina. Zaseban uticaj pola, F(1,161)=2,19, p=0,14, nije dosegao 
		statističku značajnost. Posmatrajući izolovano žensku populaciju, 
		zabeležen je statistički značajan pad vrednosti posmatranog obeležja, 
		počev od grupe do 21 godine (M=23,52, SD=4,63), preko grupe 22-26 godina 
		(M=19,96, SD=5,05), do grupe 27+ (M=17,00, SD=2,52). I kod muškaraca 
		zabeležen je najviši stepen životnog zadovoljstva u grupi najmlađih 
		studenata (M=24,04, SD=4,88), dok između grupe 22-26 godina (M=19,94, 
		SD=5,13) i grupe 27+ (M=20,82, SD=6,4) nije utvrđena značajna razlika. 
		ZAKLJUČAK: Možemo tvrditi da su studenti Univerziteta u Nišu značajno 
		zadovoljniji životom od svojih kolega iz Kosovske Mitrovice, kao i da ne 
		postoje velike razlike u posmatranom obeležju između polova. 
		Najzadovoljniji su najmlađi studenti oba pola, dok su najmanje 
		zadovoljne studentkinje sa 27 i više godina. Dobijeni podaci otvaraju 
		niz drugih tema, na prvom mestu neophodnost sagledavanja ukupnih 
		socio-ekonomskih prilika okruženja u kom žive i rade mladi na Kosovu. 
		Posebno zabrinjava porast životnog nezadovoljstva u ženskoj polulaciji 
		tokom studija, kao još jedan od razloga za sumnju u ravnopravnost žena u 
		društvu.  
		Ključne reči: životno zadovoljstvo, osećaj sreće, studenti  
		E-mail: indigotin2000@yahoo.co.uk  
		   
		Zašto mladi započinju da puše?  
		 
		Stanimirov B. (1), Repac V. (2), Lukić I. (3)  
		(1) DOM ZDRAVLJA NOVI SAD, (2) DOM ZDRAVLJA ŽITIŠTE, (3) PRIVATNA 
		SPORTSKA ORDINACIJA 
		SPORTREHAMEDICA ZRENJANIN  
		 
		UVOD: Početak pušenja u najvećoj meri vezuje se za socijalno prihvatljiv 
		tip zavisnosti. Kod mladih raširenost pušenja u Srbiji uzrasta od 15 do 
		19 godina, iznosi oko 16,28%, kod oba pola u proseku. Ipak, treba imati 
		na umu da su u svakoj zemlji, kao i Srbiji, najveći broj odraslih, 
		mladih a naročito dece su nepušači.  
		CILJ RADA:Ispitati raširenost pušenja među mladima u osnovnim i srednjim 
		školama na teritoriji grada Novog Sada.  
		MATERIJAL I METOD RADA: Tim Savetovališta za mlade - Službe za 
		zdravstvenu zaštitu dece Doma zdravlja Novi Sad tokom 2012.-2013 godine, 
		sproveo je grupno zdravstveno - vaspitni rad iz oblasti “Prevencije 
		pušenja” kod novosadskih osnovaca i srednjoškolaca, čime je obuhvaćeno 
		4518 učenika. REZULTATI RADA: Na temu “Prevencija pušenja” održano je 
		190 radionica,85 predavanja i 54seminara, čiji je cilj bio da se nauče 
		veštine odupiranja ili odvikavanja od socijalnog pritiska da se usvoji 
		po zdravlje štetno ponašanje kao što je pušenje (veštine „kako reći 
		ne“), što je od višestruke koristi kasnije, u savladavanju različitih 
		vrsta vršnjačkih pritisaka da se prihvate i druga rizična ponašanja.  
		ZAKLJUČAK: Dobar lični primer odraslih (roditelja, vaspitača, učitelja, 
		profesora, lekara, javnih ličnosti, sportista i dr.) i vršnjačkih 
		autoriteta (braće, sestra, rođaka, prijatelja, popularnih vršnjaka) je 
		preduslov svakom informisanju ili pomoći u usvajanju znanja, stavova i 
		savladavanju veština bitnih za odbijanje prvih eksperimenata, 
		istrajavanje u odbijanju ili odvikavanje od pušenja  
		Ključne reči: mladi, prevencija, pušenje  
		E-mail: bonsa@beotel.rs   
		 
		Prevalenca metaboličkog sindroma kod adolescentkinja u Crnoj Gori  
		 
		Kavarić N. (1), Klisić A.( 1), Ivelja B. (2), Injac T. (3)  
		(1) DOM ZDRAVLJA, PODGORICA, (2) DOM ZDRAVLJA, CETINJE,  
		(3) DOM 
		ZDRAVLJA, NIKŠIĆ  
		 
		UVOD I CILJ: Metabolički sindrom se smatra značajnim faktorom rizika za 
		nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti i jednim od glavnih 
		javno-zdravstvenih problema u svetu, čija je prevalenca u stalnom 
		porastu. Međutim, u Crnoj Gori nema podataka o metaboličkom sindromu u 
		adolescentnom periodu . Stoga je cilj studije bio da se utvrdi ova 
		prevalenca.  
		MATERIJAL I METODE: U studiju preseka je uključeno 80 adolescentkinja 
		(starosti 16-19 godina). Glikemija našte i lipidni status su određivani 
		standardnom procedurom, spektofotometrijski. Antropometrijski parametri 
		(telesna masa, telesna visina, obim struka) i krvni pritisak su mereni, 
		a indeks telesne mase izračunat. Metabolički sindrom je dijagnostikovan 
		prema smernicama Međunarodnog udruženja za dijabetes (kriterijumi za 
		odrasle). Rezultati: Prevalenca metaboličkog sindroma u celoj grupi 
		adolescentkinja je iznosila 12,5%, dok je u grupi pregojaznih/gojaznih 
		iznosila čak 20,0%. Najučestalija komponenta je bila abdominalna 
		gojaznost (52,5 %), potom niske vrednosti HDL-holesterola (35,0%), 
		hipertenzija (sistolna-15,0% i dijastolna-8,7%), hiperglikemija (12,5%) 
		i hipertrigliceridemija-5,0%).  
		ZAKLJUČAK: Zabeležena je visoka prevalenca metaboličkog sindroma, 
		naročito u grupi predgojaznih/gojaznih adolescentkinja u Crnoj Gori. 
		Centralna gojaznost je bila najučestalija karakteristika, što ukazuje na 
		značaj smanjenja gojaznosti u ovom periodu u cilju prevencije i 
		smanjenja kako metaboličkog sindroma, tako i dijabetesa i 
		kardiovaskularnih bolesti. Ključne reči: metabolički sindrom, 
		adolescenti, abdominalna gojaznost  
		E-mail: nenok@t-com.me  
		 
		Povezanost mokraćne kiseline sa visceralnom gojaznošću u
		adolescentnoj populaciji  
		 
		Kavarić N. (1), Klisić A. (1), Injac T. (2), Ivelja B. (3)  
		(1) DOM ZDRAVLJA, PODGORICA, (2) DOM ZDRAVLJA, NIKŠIĆ,  
		(3) DOM ZDRAVLJA, 
		CETINJE  
		 
		UVOD I CILJ: Mokraćna kiselina je nezavisan faktor rizika za 
		kardiovaskularne bolesti u adultnoj populaciji, ali mehanizam nije u 
		potpunosti rasvetljen. Stoga je cilj studije bio da se ispita 
		potencijalna povezanost serumske mokraćne kiseline sa antropometrijskim 
		i kardiometaboličkim faktorima rizika u periodu adolescencije.  
		MATERIJAL I METODE: U studiju je uključeno 114 adolescenata (prosečne 
		starosti 17,7±1,20 godina), od čega je gojaznih bilo 28,1%. Glikemija 
		našte, lipidni status i mokraćna kiselina su određivani standardnom 
		procedurom, spektofotometrijski. Antropometrijski parametri (telesna 
		masa, telesna visina, obim struka) i krvni pritisak su mereni, a indeks 
		telesne mase (ITM) izračunat.  
		REZULTATI: Gojazni adolescenti su imali veće vrednosti serumske mokraćne 
		kiseline u poređenju sa kontrolnom grupom normalno uhranjenih ispitanika 
		(311±62,5 odnosno 268±62,6 µmol/L; p<0,001). U celoj grupi adolescenata 
		mokraćna kiselina je korelirala sa ITM (r=0,278, p=0,003), obimom struka 
		(r=0,513, p<0,001), HDL-holesterolom (r= - 0,187, p=0,046), kao i 
		sistolnim krvnim pritiskom (r=0,204, p=0,030). Nakon višestruke linearne 
		regresije, obim struka (Beta = 0,389, p<0,001) se pokazao jedinim 
		nezavisnim prediktorom većih vrednosti serumske mokraćne kiseline 
		(R2=0,323, p<0,001).  
		ZAKLJUČAK: Centralna gojaznost merena obimom struka je najbolji 
		prediktor većih vrednosti serumske mokraćne kiseline, sugerišući da ovaj 
		biomarker može biti potencijalni indikator visceralne gojaznosti i 
		kardiometaboličkih poremećaja povezanih sa gojaznošću, još u 
		adolescentnom periodu. Ključne reči: mokraćna kiselina, kardiovaskularne 
		bolesti, abdominalna gojaznost  
		E-mail: nenok@t-com.me  
		 
		
		Rezultati sprovođenja nacionalnog skrining programa raka dojke na 
		Rasinskom okrugu  
		 
		Mirjana Avramović (1), Živković S. (2), Vuksanović D. (1)  
		(1) ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE KRUŠEVAC,  
		(2) INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE 
		BATUT  
		 
		UVOD: Prosečna stopa incidencije raka dojke na Rasinskom okrugu koja je 
		iznosi 58,9/100000 i na prvom je mestu u ženskoj populaciji i čini 27% 
		svih malignih bolesti. U okviru Nacionalnog skrining programa u 2014, 
		otkriveno je petnaest slučajeva raka dojke na Rasinskom okrugu.  
		CILJ: Sagledavanje uloge Nacionalnog skrining programa raka dojke u 
		ranom otkrivanju ove bolesti kao i mogućnost smanjenja smrtnosti 
		uključivanjem žena u skrining program.  
		MATERIJAL I METODI RADA: Deskriptivni epidemiološki metod. Korišćena je 
		baza podataka CR4 za Rasinski okrug kao i protokoli za skrining raka 
		dojke u DZ Kruševac i u DZ Aleksandrovac.  
		REZULTATI: U toku 2014 godine mamografija je bila urađena kod 1772 žene 
		iz Kruševca. Pokrivenost ciljne populacije bila je 18%. Udeo pozitivnih 
		rezultata mamografije bio je 12,8%. U opštini Aleksandrovac je u 2014 
		godini u mobilnom mamografu urađen skrining raka dojke na 1904 žena a 
		udeo pozitivnih mamografija bio je 5,6%. Korišćene su i dopunske 
		dijagnostičke metode: ultrazvuk (80%), dopunska mamografija (16,7%) i 
		biopsija (3,4%). Ukupno je u Kruševcu otkriveno 5 malignih tumora dojke 
		tj. 2,2% pozitivnih rezultata, dok je u Aleksandrovcu otkriveno ukupno 
		10 malignih tumora dojke, tj. 9,4% pozitivnih rezultata mamografije. 
		Zaključak: Očekujemo da će se u toku sprovođenja Nacionalnog skrining 
		programa raka dojke povećati otkrivanje raka dojke u najranijoj fazi. 
		Očekuje se i duže preživljavanje novootkrivenih slucajeva raka dojke. 
		Neophodno je unaprediti kvalitet zdravstvenih usluga u okviru 
		Nacopnalnog skrining programa za rano otkrivanje raka dojke.  
		Ključne reči: rak dojke, incidencija, mamografija, skrining.  
		Email: sinnav@hotmail.com  
		 
		
		Trend porođaja na Ginekološko-akušerskom odeljenju Zaječar u periodu od 
		1960. do 2014. godine  
		 
		Vera Najdanović Mandić (1), Magdalena Todorović Nikolić (2)  
		(1) ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR, DISPANZER ZA ŽENE, (2) REHABILITACIONI 
		CENTAR 
		GAMZIGRADSKA.BANJA  
		 
		Uz Timčku krajinu ide asocijacija na „belu kugu“ i to traje već 
		decenijama. Cilj rada je da se pokaže trend broja porođaja u zaječarskom 
		porodilištu u poslednje 54 godine..  
		Metod rada je retrospektivna analiza porođajnog protokola zaječarskog 
		porodilišta od 1960. do 2014.godine. Rezultati rada: Broj porođaja u 
		prvih 5 godina praćenog perioda iznosi 600 do 800 godišnje, sa daljim 
		porastom broja do 1983.godine, kada dostiže maksimum sa ukupno 1176 
		porođaja. Od tada do danas trend ukazuje na kontinuirani pad broja 
		porođaja u i od 2005. godine iznosi manje od 600 porođaja godišnje, što 
		je bio prosek za prvih godina praćenja. Rezultati dobijeni ispitivanjem 
		u ovom radu potvrđeni su poslednjim popisom stanovnika u opštini Zaječar 
		iz 2011.godine, koji ukazuje na pad ukupnog broja stanovnika, kao i 
		broja žena fertilnog perioda, te se u narednom periodu ne može ni 
		očekivati pozitivna promena uočenog trenda.  
		Ključne reči: Ginekološko-akušersko odeljenje Zaječar, broj porođaja  
		 
		Praćenje porasta broja respiratornih infekcija kod dece
		predškolskog i školskog uzrasta u opštini Ub  
		 
		Škorić J.  
		DZ „DR.SIMO MILOŠEVIĆ“ČUKARICA  
		 
		UVOD: U našoj zemlji beleži se povećana učestalost respiratornih 
		infekcija,koje su naročito veliki problem u predškolskom uzrastu.Razlozi 
		za to su sve veći broj dece koja borave dugo vremena u kolektivu,rani 
		odlazak u kolektiv,ali i uticaj 
		okoline(aerozagađenja,industrijalizacija). CILJ:Objasniti uticaj okoline 
		na morbiditet kod dece predškolskog i školskog uzrasta. METOD:Korišćeni 
		podaci Zavoda za javno zdravlje Valjevo i Geološkog instituta Beograd.
		 
		REZULTATI: Na teritoriji opštine Ub,u posmatranom razdoblju 
		2005-2013.god vršeno je merenje vrednosti sledećih polutanata:čađ,sumpor 
		dioksid i ukupne suspendovane čestice i taložne materije.Koncentracija 
		sumpor dioksida je vremenom opadala sa 61,2ug/m3 (2005god.)na 
		32,5ug/m3(2013god.)dok je koncentracija čađi rasla do skoro duplih 
		vrednosti sa 185,4ug/m3(2005god.) na 389,0 ug/m3(2013god.)što se dovodi 
		u vezu sa lignitom iz površinskih kopova, termoelektrana,hemijske 
		industrije kao i uticaj ruža vetrova kada najveći deo aerozagađenja iz 
		kolubarskih kopova po sili zemljine teže ostaje na teritoriji opštine 
		Ub,dok mali deo odlazi ka Valjevu.Zbog toga je i veći broj obolele dece 
		na teritoriji opštine Ub 2.714 dece(2005.god)a 2013 god.skoro dupliran 
		broj od 4.152,dok u Valjevu imamo obrnutu situaciju broj obolele dece 
		2005.god bio je 21.463 a 2013.god 13.076 dece.Kretanje broja obolele 
		dece prema vrstama bolesti sistema za disanje pokazuje da u obe opštine 
		imamo porast laringitisa,tracheitisa,bronhitisa i bronhiolitisa ali 
		mnogo veći porast na teritoriji opštine Ub.  
		ZAKLJUČAK: Iz priloženog jasno možemo zaključiti da se u posmatranom 
		periodu ukupan broj dece obolelih od bolesti disajnih organa u Valjevu 
		znatno smanjio: sa 43.714 u 2005-oj godini ,na 25.088 u 
		2013-ojgodini.Razlozi tome su osim poboljšanja preventivnih lekarskih 
		usluga u modernim zdravstvenim ustanovama, i u relativna udaljenost 
		Valjeva od kolubarskih kopova,kao i povoljnoj lokalnoj ruži vetrova koja 
		„osvežava“grad čistim vazduhom sa obližnjh planina. Ukupan broj obolele 
		dece na Ubu je značajno povećan za 47,5%,a razlozi su osim preterane 
		upotrebe kolubarskog uglja za grejanje domaćinstva,i u širenju obližnjih 
		površinskih ugljenokopa i vrlo nepovoljnoj ruži vetrova koja natapa 
		kontinuirano vazduh iznad naseljenog mesta Ub različitim vrstama štetnih 
		materija.Najnepoželjnija posledica svega jeste prelazak akutnih 
		oboljenja u hronične respiratorne infekcije,čime se trajno smanjuje 
		buduća radna sposobnost kao odraslog čoveka.Merenjima je zvanično 
		potvrđeno da Ub najvećim delom godine ima preterano zagađen vazduh sa 
		koncentracijom čađi iznad 250ug/m3,pa bi preporuka bila privremena 
		zabrana loženja uglja u periodima najvećeg zagađenja.  
		Ključne reči: aerozagađenje,respiratorne infekcije, predškolska deca  
		E-mail:jasmina.skoric1979@yahoo.com 
		 
		 
		Maligni tumori kod pacijenata službe hitne pomoći  
		 
		Emilio Miletić (1), Dragana Mitrović (1), Marija Lazarević (1), Milica 
		Vasilijić (1), 
		Marija Miletić (2)  
		(1) ZDRAVSTVENI CENTAR KNJAŽEVAC, (2) TEHNIČKA ŠKOLA KNJAŽEVAC  
		 
		Cilj rada je da pokaže zastupljenost malignih tumora kod pacijenata 
		Službe hitne pomoći, njihovu zastupljenost u odnosu na pol i starosno 
		doba osoba, kao i njihovu zastupljenost u odnosu na primarno mesto 
		javljanja na pojedinim organskim sistemima. Za ispitivanje su korišćeni 
		podatci dobijeni iz protokola ambulantnih pregleda i protokola 
		vanambulantnih intervencija Službe hitne medicinske pomoći Zdravstvenog 
		centra Knjaževac. Ispitivanje je obuhvatilo sve osobe koje je autor ovog 
		rada pregledao u ovoj službi u periodu od 01.01.2014. do 31.12.2014. 
		godine, sa osvrtom na osobe koje su tražile zdravstvenu pomoć zbog 
		problema sa već dijagnostifikovanim malignim tumorom. U ovom vremenskom 
		intervalu je bilo ukupno 41 intervencija kod 29 osoba zbog problema sa 
		već dijagnostifikovanim malignim tumorom. Starosna struktura osoba sa 
		nekim malignim tumorom je bila sledeća: 37,93% je bilo staro od 51 do 60 
		godina, 31,03% je bilo starijih od 70 godina, 24,14% je bilo staro od 61 
		d0 70 godina i 6,90% je bilo staro od 41 do 50 godina. Mlađih od 40 
		godina nije bilo. Osobe sa nekim malignim tumorom su bile 58,62% muškog 
		pola, a 41,38% ženskog pola. Zastupljenost malignih tumora, u odnosu na 
		primarni patološki proces, kod svih pacijenata je bila sledeća: 34,49% 
		na respiratornim organima, 24,14% na organima digestivnog trakta, 13,80% 
		na organima urogenitalnog trakta, 6,89% na koži, 6,89% na dojkama, 6,89% 
		na endokrinim žlezdama, 3,45% na centralnom nervnom sistemu i 3,45% na 
		organima hematopoeze. Zastupljenost malignih tumora kod muškaraca je 
		bila sledeća: 41,19% na respiratornim organima, 35,29% na organima 
		digestivnog trakta, 11,76% na organima urogenitalnog trakta, 5,88% na 
		koži i 5,88% na organima hematopoeze. Zastupljenost kod žena je bila 
		sledeća: 25,00% na respiratornim organima, 16,67% na organima 
		urogenitalnog trakta, 16,67% na dojkama, 16,67% na endokrinim žlezdama, 
		8,33% na organima digestivnog trakta, 8,33% na koži i 8,33% na 
		centralnom nervnom sistemu. Najveći broj osoba sa malignim tumorom bio 
		je u starosnom dobu od 51 do 60 godina. Osobe sa malignim tumorom su 
		bile češće muškog pola. Maligni tumori, kod osoba obadva pola, su 
		najviše bili zastupljeni na respiratornom traktu, a zatim na organima 
		digestivnog i urogenitalnog trakta. Kod muškaraca, najviše su bili 
		zastupljeni maligni tumori respiratornog trakta, a zatim digestivnog i 
		urogenitalnog trakta. Kod žena, maligni tumori su najviše bili 
		zastupljeni na respiratornom traktu, a zatim podjednako na urogenitalnom 
		traktu, dojci i endokrinim žlezdama.  
		E-mail: mileticemj@gmail.com 
		 
		 
		Toxoplasma encefalitis u HIV infekciji - prikaz slučaja  
		 
		Lučić Prokin Aleksandra, Šekarić Jelena, Buhmiler Kornelija, Kokai Zekić 
		Timea,  
		Živanović Željko, Popović Sanela  
		(1) URGENTNI CENTAR, KLINIČKI CENTAR VOJVODINE, NOVI SAD  
		 
		UVOD: Toxoplasma encephalitis (TE) obično se dijagnostikuje u poodmakloj 
		fazi HIV infekcije i predstavlja najčešću oportunističku infekciju 
		mozga, u preko 50% slučajeva. Ukoliko se ne leči ili blagovremeno ne 
		otkrije, TE je glavni uzrok smrtnog ishoda kod HIV bolesnika. Klinički 
		početak i tok TE mogu imitirati druge neurološke bolesti sa fokalnim 
		neurološkim deficitom i glavoboljom. Cilj: Prikazati diferencijalno 
		dijagnostičke dileme kod multiplih fokalnih promena mozga kao posledica 
		kasnije dokazane HIV infekcije. MATERIJAL I METODI RADA: Dijagnoza je 
		postavljena na osnovu kliničke slike, laboratorijskih analiza i 
		neuroimidžing metoda. Rezultati: Bolesnica stara 43 godine primljena je 
		na neurološko odeljenje Urgentnog centra, KC Vojvodine, Novi Sad, zbog 
		višegodišnje glavobolje, naglo nastalog desnostranog piramidnog deficita 
		progresivnog toka, lezije kranijalnih nerava, mioklonizama, febrilnosti, 
		povraćanja, izmenjenog stanja svesti. Nalaz CT mozga, kasnije i MRI/MRA 
		mozga registrovali su multiple nepravilne prstenaste promene obostrano 
		supratentorijalno, koje su diferencijalno dijagnostički mogle odgovarati 
		metastazama ili abscesima. Lumbalna punkcija je utvrdila umerenu 
		limfocitnu pleocitozu i proteinorahiju. Somatsko i neurološko stanje 
		bolesnice progresivno se pogoršavalo: kvadriplegija, decerebracije, 
		pneumonija, kardiopulmonalna dekompenzacija, koma. Kontrolni MRI mozga 
		pokazao je brzu progresiju broja i veličine fokalnih promena 
		supratentorijalne i infratentorijalne lokalizacije. Nakon dobijenog 
		pozitivnog nalaza ELISA testa na HIV i revizije MRI nalaza, opisane 
		promene su odgovarale TE. Na Odeljenju za lečenje HIV-a, primenjena je 
		dvojna antibiotska terapija: Trimethroprim/Sulfamethoxazol + Klindamycin 
		kao alternativni vid lečenja. Smrtni ishod je nastupio 28. dDana 
		hospitalizacije. Naknadno su dobijeni podaci o višegodišnjem 
		promiskuitetnom ponašanju bolesnice.  
		ZAKLJUČAK: TE se mora uzeti u obzir kao diferencijalna dijagnoza kod 
		bolesnika sa multiplim lezijama mozga. Laboratorijska analiza na 
		postojanje HIV infekcije treba postati rutinska uvek kada postoji 
		sumnja, bez obzira na poricanje najbližih. Kod nekih bolesnika, 
		blagovremeni početak lečenja može imati povoljan uticaj na tok i ishod 
		bolesti.  
		Ključne reči: Toxoplasma encefalitis, HIV infekcija, multiple fokalne 
		lezije mozga.  
		E-mail: japanac09@gmail.com  
		 
		Medicinski med u terapiji ulcera nogu - prikaz slučaja  
		 
		Marina T, Tasić V.  
		ZDRAVSTVENI CENTAR KNJAŽEVAC  
		 
		UVOD: Ulcus cruris je ulceracija na koži potkolenica, najčešće kao 
		rezultat hronične venske insuficijencije (90%). Ali mogu biti i 
		arterijske, neuropatske (diabetes mellitus, tabes dorzalis...), zbog 
		trauma, neoplazije, infekcije, panikulitisa. Bolest je česta, obično kod 
		starijih osoba. Značajno utiče na radnu sposobnost, komfor života i 
		zahteva velike troškove lečenja. Lečenje je kompleksno i podrazumeva 
		opšte mere, kompresivnu terapiju, lokalnu, sistemsku i hiruršku 
		terapiju. Lokalna terapija je od značaja u lečenju ulkusa - mogućnost 
		korišćenja gelova koji apsorbuju sekrete iz ulcusa i podstiču prirodne 
		procese zaceljenja.  
		CILJ: Prikaz slučaja sa venskom ulceracijom na koži potkolenica, primena 
		modernih obloga - sterilnim medicinskim medom i prednosti u odnosu na 
		tradicionalne obloge.  
		MATERIJAL I METOD: Pacijentkinja je praćena od početka lečenja primenom 
		lokalnih obloga na bazi prirodnog kestenovog meda - Vivamel do 
		zaceljenja ulceracije.  
		REZULTAT: Pacijentkinja starosti 82 godine sa ulceracijom na levoj 
		pokolenici veličine 8x4 mm nakon povrede kože na terenu hronične venske 
		insuficijencije. Lokalni nalaz pokazuje prisustvo ulceracije, okolni 
		otok, crvenilo leve potkolenice, naglašen venski crtež sa 
		varikozitetima. Dve nedelje unazad lečena sistemskom medikamentoznom 
		terapijom i lokalnom tradicionalnom terapijom, rivanolske obloge i 
		obloge sa NaCl. Nakon toga uključena primena kontaktne mrežice sa medom 
		kestena - Vivamel. Previjanje je u početku bilo svakog dana, a potom na 
		drugi dan i dva puta nedeljno, a u skladu sa preporukama za korišćenje 
		ovih obloga. Do potpunog zaceljenja je došlo u periodu od 6 nedelja, uz 
		gubitak otoka i venskog crteža okoline. U toku lečenja eksudat se 
		povukao, nije bilo infekcija, obloga se ne lepi za ranu, nema 
		neprijatnih mirisa, edema i bol je redukovan.  
		ZAKLJUČAK: Lečenje rana sterilnim medicinskim medom je savremeni pristup 
		lečenju, zasnovan na njegovom visokom antimikrobnom učinku. Primena 
		medicinskog meda u lečenju ulcusa crurisa ubrzava zarastanje, stvara 
		barijeru za mikroorganizam, te nema sekundarne infekcije, pospešuje 
		epitelizaciju i granulaciju rane, smanjuje neprijatne mirise , ne lepi 
		se za ranu i ne izaziva bol i povredu rane, smanjuje otok. Ove pozitivne 
		karakteristike obloga sa medom treba iskoristiti i tako skratiti dužinu 
		lečenja, smanjiti troškove lečenja i poboljšati komfor života bolesnika.
		 
		Ključne reči: ulceracije, medicinski med.  
		E-mail: marina.tasic17@gmail.com
		 
		 
		Pankreatitis i hiperparatireoidizam - prikaz slučaja  
		 
		Marina T, Tasić V.  
		ZDRAVSTVENI CENTAR KNJAŽEVAC  
		 
		UVOD: Etiološki uzroci akutnog pankreatitisa su alkohol, kalkuloza žučne 
		kese, virusne infekcije, hiperlipidemija, trauma. Ređi uzrok 
		pankreatitisa je hiperkalcemija kod hiperparatireoidizma.  
		CILJ RADA: Prikaz slučaja pankreatitisa usled hiprekalcemije u sklopu 
		primarnog hiperparatireoidizma zbog adenoma paratireoidne žlezde.  
		MATERIJAL I METODE: Korišćena višegodišnja celokupna medicinska 
		dokumentacija nastala u toku dijagnostike: zdravstveni karton, otpusne 
		liste, laboratorijske analize, UZ - nalazi, scintigrafije, endoskopije.
		 
		REZULTAT: Muškarac star 61 godinu, srednje osteomuskularne građe, leči 
		se 10 godina unazad od povišenog krvnog pritiska i dislipidemije, gihta 
		i ima ugrađen pejsmejker. U porodičnoj anamnezi negira bolesti od 
		značaja. Povremeno konzumira alkohol. Sve vreme imao dispeptične tegobe 
		zbog kojih je rađena gastro-duodenoskopija: GERB; duodenitis, UZ - 
		abdomena: b.o; Irigografija: Colon iritabile (2005 god.). I pored 
		uzimanja adekvatne propisane terapije stalno prisutne abdominalne tegobe 
		zbog kojih u više navrata hospitalizovan. Zbog jakih epigastričnih 
		tegoba, povraćanja, hospitalizovan na hirurškom odeljenju sa dijagnozom 
		akutnog pankreatitisa (2008 god.). Biohemijske analize normalne sem 
		amilaza koje su višestruko povećane. U toku godine više puta 
		hospitalizovan zbog napada pankretitisa. 2009-te i 2010-te godine 
		ispitivan i lečen na Klinici za gastroenterologiju – Niš, rađen MSCT 
		abdomena i potvrđena dijagnoza pankretitisa hroničnog. Upućen na VMA - 
		Beograd gde je rađen endoskopski ultrazvuk – nalaz u prilog hroničnog 
		pankreatitisa. U toku 2010 kontrolisan na VMA i više puta 
		hospitalizovan. 2011. godine prilikom hospitalizacije na VMA nađen 
		povećan PTH i kalcijum. Po predlogu urađena scintigrafija paratireoidne 
		žlezde i nađen je adenom donje leve pratireoidne žlezde. Nakon 3 meseca 
		urađena operacija sa skidanjem adenoma ( patohistološki potvrđen ) i 
		donje leve paraštitaste žlezde. Pored supstitucione terapije pankreasnim 
		enzimima, nakon mesec dana zbog izrazite hiperglikemije uveden insulin u 
		terapiji. ZAKLJUČAK: Iako je pankreatitis uzrokovan hiperkalcemijom 
		usled primarnog hiperparatireoidizma redak, treba misliti na to, jer 
		zakasnela dijagnoza dovodi do iscrpljivanja pankreasa, kako egzokrinog 
		tako i endokrinog dela i nastajanja insulin zavisnog dijabetesa.  
		Ključne reči: pankreatitis, hiperparatireoidizam.  
		E-mail: marina.tasic17@gmail.com 
		 
		 
		Porodična neurofibromatoza tip 1 - prikaz slučaja  
		 
		Biljana Ivelja (1), Aleksandra Klisić (2), Nenad Vušurović (3)  
		(1) JZU DOM ZDRAVLJA CETINJE, (2) JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA  
		 
		Uvod: Neurofibromatosis tip1 (NF1 )je oboljenje koje se karakteriše 
		pojavom benignih tumora na koži, nervnom sistemu , očima i drugim 
		brojnim organima Spada u grupu neurokutanih sindroma kojima pripadaju i 
		NF2, Strudž-Veberova bolest ,Fon Hipel Lindau sindrom, tuberozna 
		skleroza , ataksija telenangiektazija. NF I je autozomno dominantno 
		oboljenje sa poremećajem na genu za NF1 na17 hromosomu čija je struktura 
		poznata kao i njegovog proteinskog proizvoda neurofibromina koji se 
		ponaša kao tumor supresor gen. Poremećaj utiče na sve ćelije porijekla 
		nervne cijevi (melanocite, fibroblaste i Švanove ćelije) . Jedna je od 
		najčešćih nasljednih bolesti u čovjeka, ali se i dalje pogrešno smatra 
		rijetkom bolešću i neki porodični slučajevi se otkriju kada dijete 
		oboli.Učestalost NF-a1 je oko 1 : 5000 živorođene djece, podjednaka u 
		oba pola, bez obzira na rasnu, etničku i geografsku pripadnost. 
		Dijagnoza NF1 postavlja se na postojanju najmanje 2 (od ukupno 7) ili 
		više dijagnostička kriterijuma za NF 1 : 1 ->6 ili više promjena boje 
		bele kafe na koži >0,5 cm u djetinjstvu i >1,5 cm u adolescenciji , 2 – 
		2 ili više neurofibroma ili 1 plexiformnog, 3 - ≥ 2 Lischova nodula 
		šarenice (iris hamartoma) oka; 4- hiper pigmentacija aksilarne ili 
		ingvinalne regije, 5-prisutnost optičkog glioma , 6-, displazija 
		sfenoidalne kosti, istanjenja dugih kostiju 7- prvi stepan krvnog 
		srodstva s NF-om1 .Klinička slika je raznovrsna ali najčešće su prisutne 
		promjene na koži boje bijele kafe i neurofibromi Dijagnoza se postavlja 
		na osnovu kliničke slike ,specifične terapije nema Hirurško liječenje 
		tumora je najčešće a pokazuju sklonost ekspanziji i recidivima .Postoji 
		mogućnost prenatalne dijagnostike.Bolest zahtijeva multidisciplinarno 
		praćenje od strane neurologa , neurohirurga , okuliste , pedijatra , 
		radiologa,genetičara Cilj rada: Opis porodičnog slučaja NF tip1(majke i 
		kćerke) Prikaz pacijenata : Djevojčica HD 2 god javlja se na pregled 
		zbog tumorozne promjene na lijevom očnom kapku i posljedične ptoze 
		istog. Iz lične anamneze sem povremenih bronhoopstrukcija ,zdrava. Iz 
		porodične anamneze majci je u djetinjstvu nakon operacije plexiformnog 
		neurofibroma lijevog ušnog kanala postavljena dg NF1.,ostali članovi 
		njene porodice zdravi. U proteklih par godina se ne kontroliše iako je 
		primjetila da se broj potkožnih čvorića uvećava. Konsultaciju u 
		genetskom savjetovalištu pred i u toku trudnoće nije uradila kao ni 
		prenatalnu dijagnostiku . Kod djevojčice je sem prisustva većeg broja 
		hiperpigmentacija >0,5 cm na koži trupa i tumefakcije na lijevom očnog 
		kapka i semiptoze istog. ostali nalaz po sistemima bio uredan Zbog 
		sumnje na NF1 djevojčica je upućena na konsultativne preglede okuliste 
		neurohirurga , neurologa, genetičara kao i na CT i MR dijagnostiku 
		endokranijuma i orbite koji su ukazali na prisustvo ekspanzivne tumorske 
		lezije u poziciji lijeve suzne žlijezde sa intra i ekstra orbitalnom 
		propagacijom. Neurooftalmološki nalaz bio je uredan .Po preporuci 
		konzilijuma okulista i neurohirurga djevojčica je upućena na dalje 
		liječenje na Neurohiruršku Kliniku KCSrbije gdje je operativno 
		odstranjena tumorska masa lijeve suzne žlijezde a patohistološki nalaz 
		potvrdjuje dijagnozu Neurofibroma plexiforme,WHO gradus 1.U periodu od 
		2011god do sada , zbog recidiva tumora na lijevom očnom kapku i estetske 
		korekcije istog pacijentkinja je imala još 4 reoperacije. Zaključak: Kod 
		djevojćice je na osnovu evaluacije kožnih promjena boje bijele kafe , 
		postojanja tumora na lijevom očnom kapku i prisustva bolesti kod majke 
		postavljena dijagnoza NF1 .Naša analiza ovog slučaja potvrdjuje 
		neophodnost multidisciplinarnog pristupa pacijentima oboljelim od NF1, 
		kao i na ukazivanje da bolest nije rijetka iako nismo u saznanju koliki 
		je broj oboljelih u Crnoj Gori jer registar za ovu i druge nasledne 
		bolesti ne postoji. Kroz ovaj slučaj suočilii smo se sa činjenicom da 
		pacijenti nisu dovoljno informisani o prirodi svoje bolesti kao i o 
		neophodnosti pružanja velike zdravstvene , materijalne i psihološke 
		podrške pacijentima sa NF1 od strane države i društvene zajednice .  
		E-mail: bikica@t-com.me   
		 
		Strano telo u bronhu (Corpus alieni bronchi) - prikaz slučaja  
		 
		Ljiljana Jovanović  
		ZC ZAJEČAR, PEDIJATRISKA SLUŽBA  
		 
		Mala deca, u uzrastu između 6 mesci i 3-4 god.pa i starija često 
		stavljaju u usta sitne predmete koji vrlo lako mogu aspiracijom dospeti 
		u disajne puteve. Simptomi zavise od veličine, oblika i vrste predmeta: 
		veće telo može se zaglaviti u larinksu i neposredno ugoziti život; manje 
		telo se obično smesti u bronhalnom stablu (češće desni glavni bronh). 
		Klinička slika odvija se u tri faze: manifestna (kašalj, gušenje, 
		cijanoza), latentna (ekspiratorni stridor), faza komplikacija 
		(atelektaza, emfizem). Dijagnoza: 1.anamneza; 2.fizikalni pregled; 3.Rtg 
		pluća. Terapija: bronhoskopija u opštoj anesteziji. Prikaz slučaja: 
		Pacijent Dj.M. (6 god. I 7/12 mes) u prepodnevnim satima udahnuo 
		plastični deo pištaljke. Od tada se povremeno čuje šištanje pri dubokom 
		udahu. Ne kašlje, ne žali se na bolove u grudima. Učinjena skopija 
		ezofagogastroduodenuma i skopija pluća: nalaz uredan. Tokom noći 
		opserviran u dečjem odeljenju, bez sipmtoma. U dva navrata registrovan 
		ekspiratorni stridor, auskultatorno na plućima bronhogeni nalaz desno. 
		Zbog sumnje na strano telo u desnom bronhu upućn u Institut za majku i 
		dete Novi Beograd. Uradjena traheobronhoskopija u opštoj anesteziji, 
		intraoperativno konstantovano na ulasku u glavni desni bronh prisustvo 
		beličastog stranog tela valjkastog oblika promera oko 2x1 cm (nastavak 
		plastične pištaljke). Načinjena ekstrakcija stranog tela u celini, 
		lavaža traheobronhalnog stabla. Postoperativni tok uredan, auskultatorni 
		nalaz na plućima uredan. Otpušten kući drugog dana, th: sir.Pancef 1x 
		6ml. Kontrola ORL i pedijatra u nadležnoj ustanovi. ZAKLJUČAK: Strana 
		tela bronha najčešće se otkriju u latentnoj fazi. Klinička slika i 
		praćenje dece imaju veliki značaj. Bronhoskopija je dijagnostička i 
		terapijska procedura. Ključne reči: strano telo, bronh, deca  
		 
		Velika folikularna cista kod šesnaestogodišnje pacijentkinje - prikaz 
		slučaj  
		 
		Davor Mladenović (1), Vera Najdanović (2)  
		(1) SLUŽBA ZA PATOLOGIJU ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR, (2) SLUŽBA 
		GINKOLOGIJE I AKUŠERSTVA ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR  
		 
		CILJ RADA: Folikularnacista je fiziološka cista koja nastaje usled 
		izostanka pucanja folikula i oslobađanja jajne ćelije u vreme ovulacije. 
		Obično je do 6-7cm u prečniku. Cilj rada je da se prikaže jedan redak 
		slučaj folikularne ciste jajnika velikih dimenzija kod pacijentkinje 
		koja je u momentu postavljanja dijagnoze imala 16 godina.  
		MATERIJAL I METODE: intraoperativna histopatološka 
		analiza,histopatološka analiza operativnog materijala sa parafinskih 
		kalupa bojenjem HE metodom, kao i analizame dicinskedokumentacije sa 
		ginekološko-akušerskog odeljenja.  
		REZULTATI: Dobijeni operativni preparat jajnika dimenzija 29x25x18cm, 
		koji je u potpunosti bio izmenjen cističnom formacijom glatkih zidova i 
		spunjen prozirnom tečnošću, Odgovor na intraoperativnou zorkovanje 
		(ex-tempore): Benigno. Histopatološka dijagnoza analiziranih parafinskih 
		kalupaje glasila: Cystisfollicularis ovarii  
		ZAKLJUČAK: Folikularne ciste su česte, iobično ne zahtevaju hiruški 
		tretman. U ovomslučaju je hiruška intervencija bila tretman izbora, 
		obzirom da nije postojalamogućnost da se spontano povuče.  
		 
		Akutni angularni glaukom – značaj rane dijagnostike  
		 
		Vukašinović B.  
		DOM ZDRAVLJA GORNJI MILANOVAC  
		 
		UVOD: Akutni glaukom spada u najurgentnija oftalmološka stanja. 
		Neophodna je brza i precizna dijagnostika. Osnovu mehanizma povećanja 
		IOP u toku angularnog glaukoma predstavlja pupilarni blok i blok 
		komornog ugla obodom dužice. Predisponirane su osobe starije od 50 
		godina, hipermetropi. Najčešće je jednostran ali se uvek mora misliti i 
		na mogućnost povećanja IOPi na drugom oku. CILJ: Ukazati na značaj rane 
		dijagnostike glaukoma radi pravovremenog delovanja i lečenja.  
		MATERIJAL I METODI RADA: Pacijent muškog pola star 60 godina dolazi kod 
		izabranog lekara zbog bola u oku, oticanja I zatezanja facijalnih 
		mišića, pojave spektra duginih boja oko izvora svetlosti, bola u 
		abdomenu, mučnine, povraćanja, trnjenja gornje vilice. Slabljenje vida 
		opisuje kao delimično i periferno. Postavljena je sumnja na migrenozni 
		bol i dat analgetik i antiemetik. Posle nekoliko dana pacijent 
		prijavljuje jači bol i dalje slabljenje vida, te biva upućen oftaomologu 
		gde je izvršena tonometrija i dobijene vrednosti od 66mmhg na desnom 
		oku, primećena hiperemija ciljarnog tela, tvrdo oko I deformisana, 
		ovalna pupila.  
		REZULTATI: Posle dijagnoze akutnog glaukoma, pahimetrije, oftalmoskopije 
		i gonioskopije postavljena je indikacija za lečenje. Primenjen je 
		dvadesetpostotni manitol za sniženje IOP, zatim miotik – pilokarpin za 
		kontrakciju sfinktera pupile i oslobađanje komornog ugla za ubrzano 
		oticanje očne vodice, dati antiemetici. Posle nekoliko časova, očni 
		pritisak je snižen na 35mmhg pa je planirana hitna hirurška intervencija 
		– selektivna laserska trabekuloplastika izvedena u ustanovi tercijenog 
		nivoa. Na drugom oku se nije pojavio glaukom. Slede dalje kontrole i 
		praćenje IOP.  
		ZAKLJUČAK: Pravovremena diferencijalna dijagnostika glaukoma znači 
		dobitak na vremenu I mogućnost pravovremenog rešavanja stanja akutnog 
		glaukoma.  
		Ključne reči: akutni glaukom, IOP, selektivna laserska trabekuloplastika
		 
		E-mail: drbiljanagm@gmail.com 
		 
		 
		Dijagnostika i lečenje hipotrofije infraspinatusa - prikaz slučaja  
		 
		Lukić I. (1), Stanimirov B. (2), Repac V. (3), Antić I. (3)  
		(1) SPEC.ORDINACIJA „SPORTREHAMEDICA“ ZRENJANIN, (2) DOM ZDRAVLJA NOVI 
		SAD, (3) DOM ZDRAVLJA ŽITIŠTE  
		 
		UVOD: Bolna osetljivost ramenog pojasa sa hipotrofijom m. infraspinatusa 
		se sreću kod odbojkaša i predstavljaju problem kako za dijagnostiku, 
		tako i za lečenje.Vrlo često neprepoznato uzrokuje nepotrebne operacije 
		i dugotrajno , nesvrsishodno lečenje. U etiologiji se može govoriti o 
		poremećaju statike i neadekvatnom treningu, preranom uključivanju mlađih 
		kategorija u seniorski pogon..  
		CILJ: Pravovremeno prepoznavanje i adekvatno lečenje ovog, relativno 
		retkog problema.  
		MATERIJAL I METODI RADA: U dijagnostici -Rtg ramena, EMG, laboratorijski 
		nalazi. Korišćenje ultrazvukom vođene infiltracije, kao i standardnih 
		fizikalnih procedura uz periodičnu kontrolu toka lečenja ultrazvučnim 
		aparatom.  
		REZULTATI: Prikaz slučaja: Odbojkaška reprezenativka uzrasta 19 godina 
		se javlja sa bolovima u desnom ramenu i desnoj lopatici. Oblektivni 
		nalaz: Izrazita hipotrofija desnog m.infraspinatusa sa izraženom bolnom 
		osetljivošću u predelu medijalnog i donjeg ugla desne lopatice.Rtg 
		desnog ramena i laboratorijski nalaz uredni. Na EMG nalazu se konstatuje 
		kompresija n. supraspinatusa u predelu medijalnog ugla desne lopatice. 
		Na ultrazvučnom nalazu se konstatuju veće hiperehogene formacije u 
		predelu medijalnog i distalnog ugla desne lopatice. Lečenje: Pod 
		kontrolom ultrazvuka, Shiba iglom sa obeleženim vrhom izvršena je 
		infiltracija steroida sa lokalnom anestetikom u uočene formacije. Nakon 
		sedam dana krenulo se sa terapijom IFS, Laserom i EF . Nakon dve nedelje 
		kontrolni ultrazvučni nalaz pokazuje normalizaciju stanja u predelu 
		medijalnog i distalnog ugla desne lopatice. Tada se pristupa stimulaciji 
		m. infraspinatusa i jačanju komplementarnih mišića - m. teres minor i m. 
		trapeziusa. Paralelno se intenzivno radilo na vežbama za pozicioniranje 
		karlice i ramenog pojasa. Nakon pet nedelja od početka lečenja, krenulo 
		se sa uvodom u trening i priključenjem reprezentaciji na bazičnim 
		pripremama.  
		ZAKLJUČAK: Pravovremenim prepoznavanjem problema uz izbor odgovarajućih 
		metoda lečenja se sportisti brzo i uspešno mogu vratiti na teren. 
		Ključne reči: Odbojka, hipotrofija infraspinatusa  
		E-mail: ilukica@yahoo.com 
		 
		 
		Uvođenje DPP.4 inhibitora u terapiju dijabetesa tipa 1  
		 
		Vukašinović Biljana  
		DOM ZDRAVLJA GORNJI MILANVAC  
		 
		UVOD: Terapija dijabetesa tipa 1 ili insulin zavisnog dijabetesa 
		podrazumeva terapiju humanim ili rekombinovanim insulinima i oralnu 
		terapiju sulfonilurejom ili metforminom. Neuspeh terapije koji se meri 
		povećanjem BMI, hiperglikemijama, povećanjem vrednosti HbA1C i PPG 
		dovela je do potrebe da se uvedu nove klase lekova za sniženje 
		glikemije. Inkretini su enzimi koji stimulacijom beta ćelija pankreasa 
		povećavaju nivo insulina u krvi i tako snižavaju glikemiju. Ingestija 
		podstiče sintezu inkretina. Posle obroka u digestivnom sistemu se 
		izlučuje GLP – 1 i GIP koji stimulišu pankreas na lučenje insulina i 
		ubrzavaju iskorišćavanje glukoze. DPP – 4 enzim razgrađuje inkretine. 
		Lekovi na bazi inhibicije DPP – 4 enzima povećavaju nivo inkretina i 
		time proizvodnju insulina iz pankreasa.  
		CILJ: Uvođenjem DPP – 4 inhibitora normalizovati glikemiju i uočiti 
		uticaj na telesnu težinu pacijenta.  
		MATERIJAL I METODI RADA: Pacijentkinja stara 50 godina, 15 godina na 
		intenziviranoj terapiji insulinom 5 puta dnevno, insulin glargin 2x24ij 
		i apidra 3x10ij pred glavne obroke kao i oralnom terapijom gluforminom 
		2g dnevno. Pacijentkinja ima prekomernu telesnu težinu sa BMI 35kg/m2 i 
		HbA1C od 60mmol/mol. U terapiiji je pre 9 meseci uveden seksagliptin, 
		DPP – 4 inhibitor sa ciljem da se terapija poboljša. Rezultati: Praćene 
		su vrednosti glikemije i to FPG I PPG, snižena vrednost HbA1C posle 3 
		meseca na 55mmol/mol, posle 6 meseci na 50mmol/mol, a posle 9 meseci na 
		49mmol/mol. Doza seksagliptina od 5mg na dan davana je posle ručka. 
		Posle 9 meseci terapije BMI je iznosio 29kg/m2. Uz korekciju terapije, 
		uvedena je I fizička aktivnost 3 puta nedeljno u vidu šetnje od 45 
		minuta i restriktivna dijeta od 1800Kcal na dan. Jutarnje glikemije su 
		bile od 6,5 do 8,0mmol/l, a PPG najviše 9mol/l.  
		ZAKLJUČAK: Kod dijabetičara tipa 1 koji su rezistentni na standardnu 
		terapiju insulinom i metforminom, preporučuje se uvođenje nove klase 
		lekova inhibitora DPP – 4 enzima što može biti korisno u sniženju FPG I 
		PPG.  
		Ključne reči: DPP – 4 inhibitor, PPG, FPG, inkretini  
		E-mail: drbiljanagm@gmail.com   
		 
   | 
			  | 
			  | 
			  |