| [
      Home ] [ Program ]
		 | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
		XXVI Timočki medicinski dani - Zaječar, 25-26. maj 2007.
		 | 
      
		 | 
      ||||||||||||||||||||||||||||||||||
      
  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
       | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      31. Zastupljenost beta hemolitičkog streptokoka grupe A kod predškolske 
		dece u opštini Negotin u periodu 2001-2005. V. Stuparević, S. Bogicić, J. Trokanović, T. Žikić Obradović UVOD: 
		Infekcije beta hemolitičkim streptokokom grupe A još uvek zauzimaju 
		značajno mesto u morbiditetu predškolske dece i imaju poseban značaj 
		zbog mogućnosti sensibilizacije organizma i pojave promena na 
		zglobovima, srcu i bubrezima. CILJ RADA je sagledavanje zastupljenosti 
		beta hemolitičkog streptokoka grupe A u ždrelu kod predškolskog dece 
		radi utvrđivanja faktora za njihovo nastajanje i preduzimanja 
		preventivnih mera. MATERIJAL I METODE: kao materijal je korišćen 
		petogodišnji izveštaj mikrobiološke službe o bakteriološkim rezultatima 
		briseva ždrela dece predškolskog uzrasta. Materijal je obrađen 
		deskriptivno-analitičkom metodom po godinama, polu i prostornoj 
		distribuciji. REZULTATI: U toku petogodišnjeg perioda na beta 
		hemolitički streptokok grupe A je kontrolisano 2010 dece predškolskog 
		uzrasta. Beta hemolitički streptokok grupe A je izolovan kod 134 (6.67%) 
		dece predškolskog uzrasta. Analizom je utvrđeno da je beta hemolitički 
		streptokok grupe A neznatno više prisutan kod dece ženskog pola (51.50%) 
		u odnosu na decu muškog pola (48.50%). Deca iz gradske sredine su bila 
		više izložena infekciji (56.72%) u odnosu na decu iz seoskih sredina 
		(43.28%). U istom periodu epidemiološkoj službi je prijavljeno 56 dece 
		predškolskog uzrasta sa infekcijom beta hemolitičkim streptokokom grupe 
		A (52 streptokokna tonzilofaringitisa i 4 skarlatine) što čini 41.80% od 
		ukupno registrovanih infekcija što ukazuje na nedovoljno prijavljivanje 
		streptokoknih infekcija. ZAKLJUČAK: Infekcije beta hemolitičkim 
		streptokokom grupe A kod predškolske dece su u porastu u celom svetu dok 
		su komplikacije u padu. U oko 30% uzročnik svih tonzilofaringitisa je 
		beta hemolitički streptokok grupe A. Procenat kliconoštva kod 
		predškolske dece obično iznosi 5-20%, ali nekad ide i do 60%. U ukupnom 
		morbiditetu infekcija gornjih respiratornih puteva učestvuju sa 10-20%. 
		Kod nas infekcije beta hemolitičkim streptokokom grupe A spadaju u deset 
		najčešćih zaraznih bolesti. Podaci iz pojedinih studija ukazuje da 5% 
		slučajeva tonzilofaringitisa mogu da dovedu do akutne reumatske bolesti 
		i do teških oštećenja srca. Neophodno je da se sve streptokokne 
		infekcije rano otkriju radi pravovremenog lečenja i preduzimanja mera za 
		njihovo sprečavanje i suzbijanje komplikacija.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      32. Ljubav, potvrda zdravlja razuma ljudskog Ivan Knežević Ljubav, to praiskonsko plemenito osećanje roda ljudskog, 
		je jedna od osnovnih pokretačkih snaga održanja vrste i njenog napretka. 
		Posmatrajući kroz pozitivističku lupu dostignuće uma ljudskog i nalazeći 
		nagonske korene, u osnovi dolazimo do hipoteze da je pismenost rezultat 
		ljudskog opažanja ljubavi i to predstavljajući pojednostavljenim 
		pictogramima. Upravo ta činjenica je oda psihičkom zdravlju roda 
		ljudskog čiji su se um i abstrakcija izdigli iznad animalnog i na tome 
		stvorili osnovu ubrzanog razvoja ljudske vrste. Ovo sa ponosom 
		zaključujemo, upravo zahvaljujući korenima sa ovog tla i srpskom 
		maternjem jeziku. Naravno da zbog vremenskog perioda koji zadire u same 
		početke pismenosti ljudi, ovakvi se zaključci mogu samo hipotetički 
		tretirati.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      33. Respiratorno zdravlje školske dece u zavisnosti od načina grejanja 
		prostorija Ljiljana Stošić, Dragana Nikić, Sonja Ilić, Suzana Milutinović Jedan 
		od značajnih faktora koji utiče na kvalitet vazduha u prostorijama je 
		loženje. U našim uslovima, prvenstveno iz ekonomskih razloga grejanje na 
		drva i ugalj je glavna alternativa električnom i grejanju na gas. 
		Izloženost dimu koji se oslobađa pri sagorevanju ogrevnog materijala 
		može negativno uticati na zdravlje. CILJ RADA bio je da se utvrdi uticaj 
		različitih načina grejanja prostorija na respiratorno zdravlje dece 
		školskog uzrasta. Ispitivanje je rađeno po metodi anamnestičke 
		retrospektivne studije. Ukupno je ispitano 1074 dece uzrasta 7 do 11 
		godina. Kod dece je praćena prevalenca respiratornih simptoma i 
		respiratornih bolesti. Statistička obrada podataka izvršena je u 
		programu EPI-Info 6. REZULTATI RADA pokazuju da 78.21% dece živi u 
		stanovima koji nisu priključeni na toplanu već koriste individualne 
		načine grejanja. Čak 60.71% ispitanika boravi u prostorijama u kojima se 
		loži. Utvrđeno je da se kod dece koja žive u stanovima u kojima se loži 
		statistički značajno češće javljaju zapušen nos, pojačana sekrecija iz 
		nosa, otežano disanje i kašalj. Takođe, deca koja su izložena dimu 
		nastalom prilikom korišćenja peći na drva i ugalj, statistički značajno 
		češće odlaze lekaru zbog problema sa disajnim organima (χ2=13.03 
		p<0.005) i češće izostaju iz škole zbog respiratornih bolesti (χ2=9.66 
		p<0.005).  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      34. Eisenmenger sindrom kao posledica nekorigovanog ventrikularnog 
		septalnog defekta – Prikaz slučaja Danijela Nikolić Ventrikularni septalni defekt, VSD je urođena srčana 
		bolest čija je incidenca javljanja 0,3-0,5 promila.Ukoliko se na vreme 
		ne koriguje razvija se plućna opstruktivna vaskularna bolest sa razvojem 
		D-L šanta i tada bolesnici postaju inoperabilni. PRIKAZ SLUČAJA: 
		Devojčica stara 18 godina primljena je na Interno odeljenje zbog akutne 
		respiratorne infekcije koju je teško podnosila.U fizikalnom nalazu je 
		dominirala centralna cijanoza i dispnoja. Na srcu je uočena aritmična 
		akcija sa naglašenim drugim tonom i sistolnim šumom, parasternalno levo 
		3/6. Ehokardiografski nalaz: na membranoznom i outlet delu 
		interventrikularnog septuma uočen je veliki defekt, prečnika 2,1 cm na 
		kome je protok bidirekcioni. Položaj IVS-a ukazivao je na sistemski 
		pritisak u desnoj komori sa izraženom hipertrofijom zida. Plućna 
		arterija je dilatirana a protok je izmenjenog profila po tipu vaskularne 
		rezistencije. Iz stare dokumentacije sam saznala da je u petoj godini 
		postavljena dijagnoza i da je urađena kateterizacija srca u toku koje je 
		procenjena plućna vaskularna rezistencija na 19 KJ. U toku 
		hospitalizacije na odeljenju infekcija je sanirana primenom antibiotika 
		uz održavanje centralne cijanoze. Predložila sam da se nabavi 
		koncentrator kiseonika, radi inhalacije kiseonika koji je najjeftinije 
		lečenje ukoliko se ne može obezbediti medikamentna terapija plućne 
		hipertenzije.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      35. Epidemiološke karakteristike obolelih od karcinoma želuca u 
		Nišavskom okrugu period od 1996. do 2005. godine Mirko Ilić, K. Lazarević, N Rančić., Z. Deljanin, B. Petrović UVOD: Od 
		svih malignoma od kojih oboleva stanovništvo Nišavskog okruga, rak 
		želuca je na četvrtom mestu. CILJ RADA: Sagledati epidemiološke 
		karakteristike obolelih od karcinoma želuca na teritoriji Nišavskog 
		okruga u periodu 1996-2005. i analizirati trend incidencije od 1986 do 
		2005. MATERIJAL I METOD RADA: Korišćeni su zvanični podaci populacionog 
		registra za rak. Stope su računate na 100000 stanovnika prema popisu 
		stanovništva iz 1981, 1991 i 2002. godine i standardizovane direktnom 
		metodom standardizacije prema "svetskoj populaciji". 
		Deskriptivno-epidemiološki metod rada. Rezultati rada: U posmatranom 
		periodu standardizovana stopa incidencije obolelih od karcinoma želuca 
		je 9,33. Standardizovana stopa kod muškaraca je 12,52, a kod žena 6,52. 
		Najniža nestandardizovana stopa incidencije (10,22) registrovana je 
		1997. a najviša 2004. (24,88). Najviša stopa incidencije je u opštini 
		Gadžin Han 258,03 a najniža u opštini Ražanj 114,35. Na teritoriji 
		okruga najviša stopa kod obolelih muškaraca je u dobnoj grupi 70-74 
		(1213,98) a kod žena u dobnoj grupi +75 godina (537,68). Najniže stope 
		beleže se u dobnim grupama 5-9 (10,58) kod žena i 20-24 (7,84) kod 
		muškaraca. Najučestalija lokalizacija malignog procesa na želucu je 
		kardija. Patohistološkom diferencijacijom preovlađuje 
		difuzno-intestinalni tip adenokarcinoma. Trend incidencije od ovog 
		karcinoma od 1986 do 2005. je u blagom porastu. ZAKLJUČAK: Navedeni 
		podaci pokazuju da je stopa incidencije od karcinoma želuca u Nišavskom 
		okrugu niska u odnosu na dostupne podatke iz sveta.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      36. Analiza malignih bolesti radno aktivnog stanovništva u Leskovcu Suzana Mitić, Suzana Levi CILJ RADA je da se prikaže zastupljenost 
		malignih oboljenja u jednoj od zdravstvenih stanica radno aktivnog 
		stanovništva u Leskovcu. METOD RADA: Ispitivanje je vršeno na osnovu 
		registra bolesnika obolelih od malignih bolesti i zdravstvenih kartona 
		radnika za period od 2005-2006. godine. Statistička obrada je obuhvatila 
		izračunavanje procenta, aritmetičke sredine, standardne devijacije i χ2 
		test. REZULTAT RADA: U periodu od 2005-2006. godine, bilo je 32 obolela 
		od malignih bolesti i to: 22 žene (68,75%) i 10 muškaraca (31,25%). 
		Najviše obolelih je od 45 do 55 godine starosti, ukupno 23 (71,87%), sa 
		ukupnim radnim stažom od 20-30 godina. Najviše muškaraca je obolelo od 
		karcinoma bronha 6 (18,75%), želuca 2 (8,69%), pankreasa 1 (3,12%) i 
		mekog nepca 1 (3,12%). Najviše žena je obolelo od karcinoma dojke 12 
		(37,5%), grlića materice 7 (21,8%), maligni melanom kože 2 (6,25%) i 
		žučne kese 1 (3.12%). Postoji statistički značajna razlika u pogledu 
		zastupljenosti malignih oboljenja kod žene i muškaraca tj. karcinoma 
		dojke i bronha (χ2 = 12,15; p<0.01) dok statistička značajna 
		razlika ne postoji kod drugih malignih bolesti (p>0,05). Postoji i 
		statistički značajna razlika u pogledu preživljavanja obolelih od 
		karcinoma dojke u odnosu na karcinom bronha (p<0.01). ZAKLJUČAK: Prema 
		podacima Svetske zdravstvene organizacije 15 miliona ljudi boluje od 
		malignih bolesti. Kod žena najveći broj obolelih je od karcinoma dojke, 
		zatim grlića materice u ispitivanom periodu, dok je kod muškaraca 
		najveći broj obolelih od karcinoma bronha.Ovakva struktura morbiditeta 
		odgovara oboljevanju od malignih bolesti u svetu.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      37. Imedijatno opterećenje implantata privremenim fiksnim protetskim 
		radom –  Prikaz slučaja Zaviša Smiljanić Imedijatno ili rano imedijatno opterećenje, 
		predstavlja savremeni trend u modernoj implantologiji. Zahvaljujući 
		geometrijskom dizajnu, stepenu hrapavosti površine implantata, tipa 
		kosti u koju se ugrađuje implantat, moguće je zbrinuti različite oblike 
		krezubosti fiksnom ili mobilnom protetskom suprastrukturom. CILJ: 
		Jednoseansna protetska rehabilitacija pacijenata fiksnim radom u gornjoj 
		i donjoj vilici. METOD I MATERIJAL: Nakon protokolarne observacije 
		pacijenata pristupili smo ugradnji mnofaznih implantata(isomed 4x13) u 
		regiji 46,45,44,41,31,36 minimalnom invazivnom hirurškom tehnikom, a u 
		gornjoj vilici dvofaznih implantata u regiji 14,11,21,24, standardnom 
		hirurškom tehnikom. Sanacijom preostalih prirodnih zuba stvorili smo 
		uslove za rano imedijatno opterećenje privremenim fiksnim protetskim 
		radom. DISKUSIJA: Preimplantološka priprema, gnatološki pristup, 
		minimalna invazivna hirurška tehnika su protokolarni postupci koji 
		omogućavaju implantaciju i izradu kvalitetne, biološki opravdane 
		protetske nadoknade. ZAKLJUČAK: Rano imedijatno opterećenje fiksnim 
		protetskim radom predstavlja benefit za pacijenta, AKO su ispoštovani 
		protokolarni postupci implantacije i protetske rehabilitacije.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      38. Suprastruktura na implantima – kliničke i laboratorijske faze – 
		Prikaz slučaja Zaviša Smiljanić CILJ: Izrada nadoknada na endosalnim implantatima,korišćenjem 
		metoda i postupaka koji omogućavaju izradu funkcionalne i estetski 
		vredne protetske nadoknade. METOD I MATERIJALI: Evaulacijom stanja 
		orofacijalnog sistema, pristupili smo protokolarnim radnjama (dijagnoza, 
		preimplantološka priprema, plan terapije) ugradnje dvofaznih implantata 
		u gornjoj i donjoj vilici. Nakon perioda oseointegracije, postavljanja 
		gingiva formera i perioda formiranja periimplantatnog sulkusa, 
		aplikacijom transfera stvorili smo uslove za indirektno otiskivanje 
		implantata i zuba individualnom kasikom. Korišćenjem elastomera kao 
		materijala za otiskivanje i individualne kasike od 
		svetlosnopolimerizjućeg akrilata dobili smo uslove za prostono 
		pozicioniranje analoga implantata i fiksiranje abatmenta. Izlivanjem 
		radnog modela postavljanjem gingiva maske, stvorili smo uslove za rad u 
		laboratoriji. Neprihvatljivo je korišćenje okludatora u izradi 
		suprastrukture na implantatima. Rad sa POLUPODESIVIM ARTIKULATORIMA je 
		minimum kojeg se treba pridržavati pri izradi suprastrukture. Proba 
		metalne konstrukcije, abatmena, kao i proba keramike su kao i u 
		konvencionalnoj protetici. DISKUSIJA: Poštovanjem protokolarnih radnji 
		ugradnje, zatim izrade suprastrukture su osnove kojih se treba 
		pridrzavati , a svaka improvizacija sigurno vodi neuspehu. Upravo je to 
		ključ uspeha, samim tim i benefit za pacijenta. ZAKLJUČAK:Visoko 
		obrazovani stručnjaci , multidisciplinarni pristup , sofisticirana 
		tehnika , permanentna edukacija su ključ uspeha u implantološkoj 
		rehabilitaciji pacijenata.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      39. Ljubav prema zdravom porodu, deci i omladini u stvaralaštvu i ličnom 
		životu Prim.dr Milorada Dragića - povodom dvadesetogodišnjice smrti Srebrica Knežević Suština dubine Dragićeve ljubavi i privrženosti 
		temama o zdravom porodu, deci i omladini data analizom kompletne naučne 
		i zdravstvenoprosvetiteljske misije. Svojim višedecenijskim delovanjem 
		doprineo pedijatriji, juvenalnoj psihologiji, seksualnom vaspitanju, 
		stekao brojna priznanja i odlikovanja. Glavnu inspirativnu crtu, po 
		mišljenju autora, u 95-togodišnjem životu naučnika u osnovi čini ljubav. 
		I to: velika majčina ljubav i podrška za njegovo školovanje, zatim 
		ljubav i razumevanje srodnih duša u zasnivanju sopstvene porodice i 
		ispunjeno srećno očinstvo. Tragajući za Dragićevim potomcima iznosimo 
		SEĆANJA na OCA i njegovu ljubav i vaspitanje iz tek dobijenog pisma 
		njegove kćeri, uz podvlačenje njegovog truda i žurbe da što više dâ od 
		sebe svome narodu, da prosveti, ukaže na važnost higijenskog i mentalnog 
		zdravlja. Predavanjima na zdravstvenim tečajevima mladim majkama, 
		đacima, nudiljama, govorio je o potrebi ukazivanja ljubavi kako zdravom 
		tako i bolesnom detetu. Ostao upamćen, poštovan, naročito među 
		stanovništvom i starijim zdravstvenim radnicima, socijalnim radnicima, 
		učiteljima i muzealcima Timočke oblasti.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| 
      40. Analiza učestalosti depresivnih poremećaja na teritoriji opštine 
		Smederevska Palanka Tatjana Radović, Snežana Bajović, Bojana Vučetić Poremećaji 
		raspoloženja predstavljaju grupu psihijatrijskih oboljenja koja se 
		karakterišu dominantnim oštećenjem emocija kao psihičke funkcije. 
		Najčešće oboljenje iz ove grupe je depresija. Cilj našeg rada bio je da 
		na osnovu podataka sakupljenih na psihijatrijskom odeljenju bolnice 
		"Stefan Visoki" tokom 2005. i 2006. godine ukažemo na učestalost 
		notiranja depresivnih poremećaja u odnosu na druga psihijatrijska 
		oboljenja,kao i da ukažemo na značaj lekara u primarnoj zdravstvenoj 
		zaštiti u dijagnostikovanju depresivnih poremećaja. Izvršena je 
		retrospektivna analiza podataka za ovaj period, kako bolničkih tako i 
		ambulantno lečenih pacijenata. Kada se analizira struktura morbiditeta 
		na teritoriji opštine Smederevska Palanka, depresivni poremećaji se 
		nalaze na prvom mestu po učestalosti javljanja, dok su na drugom mestu 
		shizofrene psihoze. U okviru psihijatrijskih oboljenja po stopi 
		mortaliteta depresivni poremećaji se nalaze na trećem mestu, posle 
		MOPS-a i bolesti zavisnosti. Razmatrajući raspodelu prema polovima 
		dobijamo podatak da se depresivni poremećaji javljaju češće kod žena 
		nego kod muškaraca i to sa najvećom prevalencom u srednjim godinama 
		života (30-50 godina). Kako depresivni poremećaji imaju tendencu ka 
		porastu, na šta ukazuje i SZO, preporučuje se rutinska upotreba 
		screening testova za dijagnostikovanje depresivnih poremećaja naročito u 
		primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer na vreme prepoznato oboljenje 
		omogućava adekvatno lečenje.  | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
| [
      Home ] [ Program ]
		 | 
      |||||||||||||||||||||||||||||||||||
      
  | 
    |||||||||||||||||||||||||||||||||||